Doc. dr Aleksandar Vasiljević
Fakultet za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić, Novi Sad
Marilyn Maroš
Vojvođanska Banka AD, Novi Sad

UDK 339.743

UDK 339.748


NEGATIVNE KURSNE RAZLIKE ŠVAJCARSKOG FRANKA KAO IZVOR PREZADUŽENOSTI GRAĐANA
 

Rezime: Ulaskom stranih banaka na domaće tržište bankarski sistem je postao toliko dominantan da je počeo da utiče na makroekonomska i socijalna kretanja. Velika glad stanovništva i privrede za kreditima dovela je do prezaduženosti, koja je potaknuta nedavnom i još uvek aktuelnom ekonomskom krizom učinila da se pojavi veliki broj građana i privrednika koji su prestali da rade i istovremeno postali izloženi pritiscima banaka za vraćanjem kredita što ih je učinilo socijalno problematičnom kategorijom društva. Kao najbolji primer snažnog uticaja banaka na socijalna i makroekonomska kretanja jesu stambeni krediti indeksirani u CHF, koji su se, po uslovima koje nude, vremenom okrenuli protiv korisnika kredita. U odnosu na period od pre tri godine kada su stambeni krediti indeksirani u CHF bili veoma popularni, danas korisnici tih kredita duguju znatno više (iskazano u evrima) u odnosu na period kada su uzeli kredite. Ovde nemaju problem samo navedeni korisnici kredita, već i celokupan građevinski sektor koji bi trpeo velike posledice ukoliko bi na prodajnom tržištu počeli intenzivno da se pojavljuju stanovi koji potiču od naplate banaka putem uzetih hipoteka. Država je pokušavala da zaštiti makroekonomska kretanja pa i same korisnike kredita ograničavajući mogućnost kreditnih zaduženja građana što je u jednom trenutku dalo rezultate, ali se ubrzo pokazalo da ima i svojih negativnih strana jer dotad već prezaduženi građani nisu bili u mogućnosti da refinansiraju ili reprogramiraju kreditne obaveze. Država je trenutno u potpunosti prepustila poslovnim bankama da same odlučuju koga će i koliko kreditirati što, nasuprot mnogim očekivanjima, nije dovelo do nove kreditne ekspanzije. Razlog tome je što su banke opterećene velikim iznosima spornih i nenaplativih potraživanja koja utiču na veću opreznost u odobravanju kredita, posebno imajući u vidu turbulentna društvena i ekonomska kretanja.
 
Ključne reči: devizni kurs, banka, kredit, prezaduženost, kriza
 
Preuzmite ceo članak u PDF formatu