Doc. dr Duška Franeta
Fakultet za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić, Novi Sad

UDK 341.123


IDEAL NEPRISTRASNOSTI U ETICI I PRAVU
 

Rezime: Ideja nepristrasnosti ima veoma značajnu ulogu za moral i pravo. Njeni domašaji su, međutim, još od antičkog vremena u filozofskim školama drugačije ocenjivani. Paralelno s porastom svesti o značaju ideje nepristrasnosti, za praktički svet nicao je i uvid da njeno apsolutizovanje proizvodi probleme koji se ne mogu zanemariti. Kroz pokušaje proširenja čovekovih sloboda, ideja nepristrasnosti dobija naročit značaj i status u moderno doba. U Kantovoj etici ona ima ulogu čistog regulativnog ideala zbog proterivanja osećanja, žudnji i sreće iz područja morala. U oblasti prava, ideja nepristrasnosti često se projektuje u mistifikovani ideal neutralnosti modernog prava. Dvadesetovekovna filozofija donosi skepsu prema čistoj, apsolutizovanoj racionalnosti i idealima nepristrasnosti i neutralnosti kao njenim derivatima. Naročito krajem prošlog veka razvijaju se debate o granicama nepristrasnosti kao niti vodilje prava i morala, a pogotovo posredstvom pitanja o uskladivosti najdubljih ljudskih odnosa i nepristrasnosti, kao i u okviru rasprava o patriotizmu i kosmopolitizmu. Prateći razvoj ove ideje, njene promene i uticaje, autorka zaključuje da idealizovanje nepristrasnosti, baš kao i njeno osporavanje, proizlazi iz svođenja složenosti moralne svesti na jedan od njenih nužnih delova: strasti ili razum. Tako suženo shvatanje moralnosti i praktičnog područja stvara nerealan pogled na čovekovo delanje, međuljudske odnose i društvo u celini, a za posledicu često ima različite socijalne patologije.
 
Ključne reči: nepristrasnost, neutralnost, strasti, razum, kosmopolitizam
 
Preuzmite ceo članak u PDF formatu