Prof. dr Boris Kršev Fakultet za pravne i poslovne studije, Novi Sad |
UDK 341.384(497.1) |
|
|
Rezime: Rad obrađuje problem procene i naplate ratne štete nakon Prvog svetskog rata budući da je to pitanje predstavljalo najveći kamen spoticanja prilikom zaključenja mirovnih sporazuma između Antante (zemarja pobednica) i bloka Centralnih sila (poraženih zemalja). Da nisu samo velike sile bile zainteresovane za ishod ovog pitanja pokazuje i slučaj Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je dobar deo svojih izvora finansija planirala upravo na očekivanim ratnim reparacijama. Računajući na ugovorene anuitete, prva jugoslovenska država je raspisala jedan od najvećih unutrašnjih zajmova (emitujući obveznice ratne štete) koji je na kraju doživeo potpuni fijasko. Naime, međunarodne prilike izazvane velikom (svetskom) ekonomskom krizom dovele su do jednostranog proglašenja moratorijuma na isplatu nemačkih obaveza, što je dovelo do potpune obustave plaćanja dugova po osnovu ratne štete. |
|
Ključne reči: Versajski mir, ratne reparacije, Konferencija u banji Spa, Jangov i Dozov plan, Huverov moratorijum, Kraljevina SHS / Jugoslavija
|
|
Preuzmite ceo članak u PDF formatu |